POZOVITE NAS: +387 65 643 603 EMAIL: info@zdravozivjeti.com

Zdrava Ishrana

Šta je to zdrava ishrana?

Zdrava ishrana znači jesti raznoliku hranu koja vam daju hranjive tvari koje su vam potrebne za održavanje zdravlja,  dobrog osjećaja, ali da  imaju energiju. Ove hranjive tvari su bjelančevine, ugljikohidrati, masti, voda, vitamini, i minerali.

Zdrava-ishrana

 

Ishrana je važna za svakoga. U kombinaciji s fizičkih aktivnosti i održavanju zdrave tjelesne težine, zdrava ishrana  je odličan način da bi vaše tijelo ostalo jako i zdravo. Ono što jedete može uticati na vaš imunološki sustav, vaše raspoloženje i nivo energije.

Pored ishrane potrbno je obratiti pažnji u na dodatke ishrani a na našoj stranici posebna sekcija će biti posvećena samo tome.

 

Šta je to pravilna ishrana?

 

Svima je dobro poznata misao koju je još u 16 vjeku izrekao Georga Herbert „ ma ko bio otac jedne bolesti,nepravilna ishrana joj je majka“.Pravilna ishrana je najznačajniji faktor u životu pojedinca i igra presudnu ulogu u očuvanju zdravlja. Hrana koju unosimo u organizam treba da obezbjedi pravilno funkcionisanje cijeloga organizma, što se postiže unosom dovoljnih količina energetskih , gradivnih i zaštitnih materija. Ove materije ( makronutrijente i mikronutrijente) iz hrane tijelo čovjeka koristi za izgradnju, obnovu i rast svih ćelija organizma.Posljedice nedovoljnog unosa nutrijenata hrane, vode ili ka deficitu ili suficitu. Disbalans unosa nutrijenata je osnovni krivac za nastanak oboljenja i okidač za genetiku ,odnosno one predispozicije za određene bolesti koje smo naslijedili od naših predaka.

Procentualna zastupljenost svjetskog stanovništva koje svakodnevno umire od posljedica gladovanja kao i stanovništva koje umire od posljedica preobilne ishrane gotovo je ista. Posljedice nepravilnih prehrambenih navika su karakteristične za zemlje u razvoju, gdje smo mi u odnosu na okruženje naravno vodeći.

Određene studije koje su se upravo bavile prehrambenim navikama našeg stanovništva su iznijele podatke po kojima smo vodeći po broju gojaznih, broju oboljelih od KVO, šećerne bolesti, malignih bolesti. U niz faktora koji su za ovo odgovorni, svakako spada nepravilna ishrana i nepravilne prehrambene navike.

Neadekvatne prehrambene navike su posljedica naše tradicionalne ishrane koja se temelji na povećanom unosu hljeba i tijesta od bijelog brašna( bijeli hljeb, peciva, pite, grickalice, keks, čips i sl ). Biohemiski sastav ovih namirnica je niskokvalitetan. Ovakvi proizvodi sadrže brzoresorbujuće ugljene hidrate čiji se višak u organizmu pretvara u mast i deponuje u potkožno masno tkivo što upravo dovodi do gojaznosti ( pogotovo abdominalne). Pored toga,ove namirnice sadrže neznatne količine nekvalitetnih proteina, minerala a vitamina nimalo.

Prednjačimo i u unosu crvenog mesa te životinjskih masti i nekvalitetnih biljnih ulja čiji pretjerani unos takođe ima nus pojave. Pratimo i trend smanjenog unosa prije svega povrća , a onda i voća iako su nam ove namirnice dostupne. Standard neke zemlje se upravo određuje prema unosu povrća po glavi stanovnika. Mi pripadamo grupi poljoprivrednih zemalja tako da ovi podaci ukazuju na još jedan apsurd.

Pravilna ishrana je proces koji se uči, te je edukacija stanovništva i buđenje svijesti osnova prevencije bolesti.